U lipide se ubraja veliki broj jedinjenja, različitog hemijskog sastava i strukture koji ulaze u sastav ljudskog, životinjskog i biljnog organizma.
U ljudskoj ishrani su neophodni jer organizam nije u mogućnosti da normalno funkcioniše bez masti.
Njihova uloga je višestruka:
– energetska uloga – oni predstavljaju rezervu energije jer u slučaju dugotrajnog gladovanja stvaranjem ketonskih tijela iz masnih kiselina dobijamo alternativni izvor energije.
– gradivna uloga – jer ulaze u građu ćelijskih membrana
– regulatorna uloga – masti su nam neophodne za hormonski balans, odnosno za polne i hormone nadbubrežne žlijezde.
– transportna uloga – masti su nam potrebne kako bi tijelo apsorbovalo vitamine A, E, D i K jer su oni jedino rastvorljivi u mastima.
– izvor su esencijalnih masnih kiselina odnosno onih kojih tijelo ne proizvodi
– ostale uloge – oporavak tijela od napornog treninga, imuni odgovor, vid.
Već nam je poznato da naš organizam nije u mogućnosti da normalno funkcioniše bez masti i da mast koju unesemo hranom ima višestruku ulogu. Ono o čemu treba da vodimo računa jeste koje masti i u kojoj količini unosimo. Ukoliko se naša ishrana bazira na zasićenim i transmastima u velikom smo riziku da će se te masti taložiti na zidovima krvnih sudova i da će doći do njihovog zakrčenja. Kako ne bi bili u riziku od nastanka ateroskleroze potrebno je imati u vidu sledeće:
Masti treba da budu zastupljene 20 – 35% ukupnog unosa nutrijenata na dnevnom nivou.
Najviše trebaju biti zastupljene nezasićene masti i to:
– mononezasićene 15-20% (maslinovo ulje , jezgrasto voće , sjemenke)
– polinezasićene 5-10% (lan , čia sjemenke, riba)
– zasićene masti < 10% (svinjska mast, puter, kokosovo i palmino ulje)
– transmasti 0 – 1% (margarin, konditorski proizvodi, brza hrana)
– holesterol < 300 mg dnevno
Svakoj ćeliji našeg organizma potrebne su omega-3 masne kiseline, a posebno mozgu, srcu i očima. Ove masne kiseline učestvuju u mišićnim aktivnostima, imunitetu, probavi i plodnosti, pa se može reći da bez njihovog dovoljnog unosa mnogi organi imaju poteškoće u radu.
Najveći broj studija pokazuju da omega-3 masne kiseline snižavaju krvni pritisak i broj otkucaja srca, poboljšavaju rad krvnih sudova, a u većim dozama snižavaju trigliceride i mogu ublažiti upalu koja igra ulogu u razvoju ateroskleroze.
Takođe, omega-3 masne kiseline bitno popravljaju lipidni status snižavanjem nivoa LDL “lošeg” holesterola, a povećavanjem nivoa HDL “dobrog” holesterola.
Pod pojmom omega-3 masnih kiselina podrazumijevamo više vrsta masnih kiselina koje se razlikuju u svojoj strukturi. Tri glavna tipa su:
alfa-linolenska kiselina (ALA).
dokozaheksaenska kiselina (DHA).
eikosapentaenska kiselina (EPA).
ALA masna kiselina je neophodna za zdravlje očiju, nerava i razvoj ćelijskih membrana, a najbolji izvori su laneno ulje, orasi i ulje uljane repice.
Izvor DHA i EPA kiseline je riba – pastrmka, tuna, skuša, divlji losos, sardine.
Kada uzimamo Omega-3 masti kroz suplementaciju, mi u stvari konzumiramo kombinaciju DHA i EPA kiselina.
